Kako tip porođaja utiče na zdravlje deteta
Kako se mikrobiom razvija kod novorođenčadi?
Pri prirodnom porođaju, beba dolazi u direktan kontakt sa bakterijama iz majčinog porođajnog kanala. Kroz usta i nos, beba unosi te bakterije, koje postavljaju temelje za razvoj njenog mikrobiona u crevima. Ove bakterije, pretežno mlečno-kisele, ključne su za zdravlje bebinog probavnog sistema i imunološke funkcije. Prirodan porođaj tako omogućava da beba dobije svoju prvu bakterijsku "osnovu" koja je potrebna za pravilno funkcionisanje crevne flore.
Kakav je uticaj carskog reza na mikrobiom?
Kod carskog reza, beba nije u kontaktu sa majčinim bakterijama iz porođajnog kanala, jer se direktno izvodi iz sterilne materice. Zbog toga, deci rođenoj carskim rezom često nedostaju specifični sojevi bakterija koje bi inače preuzela pri prirodnom porođaju. U istraživanju sprovedenom u Velikoj Britaniji, analizirani su uzorci stolice od gotovo 600 novorođenčadi, pri čemu je utvrđeno da su deca rođena carskim rezom imala značajno niže koncentracije korisnih bakterija, poput sojeva Bacteroides, koji su prisutni kod beba rođenih prirodnim putem.
Dodatni faktori koji utiču na mikrobiom carskim rezom
Pored toga, majke koje rađaju carskim rezom često primaju antibiotike kako bi se sprečila infekcija rane nakon operacije. Ovi antibiotici mogu uticati na bakterije koje beba stiče, jer prelaze u krvotok i preko pupčane vrpce dospevaju do deteta. Time se dodatno narušava razvoj bebinog mikrobioma, koji je u ključnom razvoju tokom prvih dana života.
Rizici povezani sa carskim rezom: Astma, alergije i gojaznost
Istraživanja su pokazala da deca rođena carskim rezom imaju veći rizik za razvoj respiratornih bolesti poput astme, učestalih alergija i gojaznosti. Povezanost između carskog reza i ovih bolesti objašnjava se ulogom mikrobioma. Naime, nepravilna bakterijska sastava u crevima može narušiti pravilnu funkciju imunološkog sistema, što kasnije dovodi do povećane sklonosti ka bolestima.
Mikrobiom i razvoj imunološkog sistema
Bakterije koje nastanjuju ljudska creva od ključne su važnosti za razvoj imunološkog sistema. Studije na životinjama su pokazale da miševi koji su odgajani bez mikroorganizama u crevima (sterilni organizmi) imaju značajno slabije razvijen imunološki sistem. Takođe, istraživanja ukazuju na to da nepravilna bakterijska sastava može biti povezana sa razvojem različitih bolesti, kao što su hronične inflamatorne bolesti crijeva, dijabetes i neurološke bolesti poput multiple skleroze.
Da li se mikrobiom može popraviti kod beba rođenih carskim rezom?
Iako deca rođena carskim rezom nemaju iste bakterijske kolonije kao deca rođena prirodnim putem, majke mogu da prenesu korisne bakterije putem dojenja i intenzivnog kontakta kože sa detetom. Studija sprovedena na Univerzitetu u Edinburgu pokazala je da su, iako su specifične bakterije iz porođajnog kanala nedostajale, mame bile u mogućnosti da prenesu korisne bakterije putem mleka i fizičkog kontakta sa bebama.
Međutim, čak i kada se ovaj proces dešava, istraživanja pokazuju da deca rođena carskim rezom i dalje imaju slabiji imunološki odgovor na vakcinacije, verovatno zbog nedostatka određenih bakterijskih sojeva. Ovaj faktor bi mogao objasniti i veću sklonost ka bolestima kasnije u životu.
Strategije za kompenzaciju nedostataka mikrobioma
Postoje istraživanja koja testiraju različite metode za obnavljanje mikrobioma beba rođene carskim rezom. Jedan od metoda je vaginalno seeding, pri kojem se bakterije iz majčinog porođajnog kanala prenose na bebu odmah nakon carskog reza. Iako manja istraživanja pokazuju obećavajuće rezultate, naučno potvrđeni podaci su još uvek nedostupni. Takođe, diskutuje se o stolu majke kao mogućem načinu za prenos korisnih bakterija putem majčinog mleka.
Previše carskih rezova u Evropi?
U Evropi, stopa carskih rezova iznosi oko 30%, što je znatno više od međunarodnog proseka. Na primer, u skandinavskim zemljama stopa je niska, oko 15%, na Balkanu između 20-30%. Prekomerni broj carskih rezova kritikuju mnogi stručnjaci, jer oni mogu imati dugoročne posledice po zdravlje deteta. Ovaj postupak je spasilački, ali kada nije medicinski opravdan, može povećati rizik od bolesti i komplikacija za majku i dete.
Prirodni porođaj: Nije samo mikrobiom važan
Prirodni porođaj pruža mnoge fiziološke prednosti koje nisu povezane samo sa mikrobiomom. Tokom prirodnog porođaja, stres koji beba doživljava aktivira određene procese u njenom telu, poput izbacivanja plodne tečnosti iz pluća i pripreme za korišćenje sopstvenih energetskih rezervi. Takođe, aktivira se smeđe masno tkivo, koje pomaže novorođenčetu da održava telesnu temperaturu.
Zaključak
Mikrobiom je ključan za zdravlje novorođenčadi, a način porođaja može imati dugoročne posledice po njegov razvoj. Prirodni porođaj omogućava bebi da stvori zdrav mikrobni temelj, dok carski rez može narušiti ovaj proces. Ipak, sa pravovremenim intervencijama kao što su dojenje i kontakt kože, možemo pomoći bebi da nadoknadi ove razlike. I dalje je potrebno više istraživanja kako bi se unapredile strategije za podršku mikrobiomu kod beba rođenih carskim rezom i time im se obezbedio bolji start u životu.
Wu S, Luo G, Jiang F, Jia W, Li J, Huang T, Zhang X, Mao Y, Su S, Han W, He F, Cheng R. Early life bifidobacterial mother-infant transmission: greater contribution from the infant gut to human milk revealed by microbiomic and culture-based methods. mSystems. 2025 Jul 22;10(7):e0048025. doi: 10.1128/msystems.00480-25. Epub 2025 Jun 25. PMID: 40558046; PMCID: PMC12282193.
Miraglia Del Giudice M, Dinardo G, Grella C, Perrotta A, Indolfi C, Klain A. Ultra-Processed Foods and Respiratory and Allergic Diseases in Childhood: Epidemiological Evidence and Mechanistic Insights. Nutrients. 2025 Oct 17;17(20):3269. doi: 10.3390/nu17203269. PMID: 41156520; PMCID: PMC12567009.
Zhang L, Ge X, Shen P, Zhou Y, Hu S, Xu H. Maternal gut microbiota transmission and early-life colonization patterns influence infant CMPA risk. Microbiol Spectr. 2025 Oct 20;13(12):e0116225. doi: 10.1128/spectrum.01162-25. Epub ahead of print. PMID: 41114511; PMCID: PMC12671192.